Naselja predstavljaju mesta stalne ili privremene teritorijalne koncentracije ljudi i objekata. Ljudi su prvobitno koristili prirodna skloništa, da bi kasnije počeli sami da grade kuće. Veći skup kuća nazivamo jednim imenom naselje koje ima svoje ime i teritoriju. Manje naselje nazivamo selo, a veće i složenije – grad.

Selo, kao najmanja teritorijalna jedinica, razlikuje se od grada ne samo po svojoj veličini, već i po izrazitoj poljoprivrednoj delatnosti. Na položaj sela mnogo utiču lokalni prirodni uslovi: plodna zemlja, pašnjaci, izvori vode, zaklon od vetra i nepogoda. U novije vreme grad vrši sve veći uticaj na selo, pa se seoska naselja pomeraju bliže putevima.

Osnovna podela seoskih naselja je na: sela zbijenog i razbijenog tipa. Sela razbijenog tipa preovladavaju u planinskim regijama, i njihovo se stanovništvo pretežno bavi stočarstvom. Zbijena sela, koja su vezana za zemljoradničku proizvodnju, preovladavaju u rečnim dolinama i kotlinama. Pod uticajem grada pojedina seoska naselja se napuštaju i u njima se javlja proces deagrarizacije – „starenje“ stanovništva usled odlaska mladih.

Grad je po pravilu veće i složenije naselje od sela. Od broja stanovnika zavisi i njegova veličina. Mali grad, koji često nazivamo varošica, ima manje od 10.000 stanovnika i predstavlja lokalno središte oko koga se okupljaju okolna sela. Grad srednje veličine ima od 10.000 do 100.000 stanovnika i predstavlja centar jednog regiona i vrši širi uticaj na svoju okolinu. Kada grad ima više od 100.000 stanovnika smatramo ga već velikim gradom. Više od 300 gradova u svetu je već premašilo broj od 1.000.000 stanovnika, ali postoje i gradovi – džinovi, sa više od 15.000.000 stanovnika, kao što su Tokijo (36 mil), Meksiko Siti (23 mil), Sao Paolo (18.6 mil), Mumbaj (18 mil), Nju Jork (17.6 mil). Oko ¾ gradova na zemlji se nalazi na prostoru Evrope i Anglo Amerike.

Na položaj gradova uticaj imaju društveno- ekonomski i saobrćajni činioci. Gradovi se najčešće razvijaju na raskrsinci puteva, prelazu preko reke, u zalivima, na ušću reka i duž važnijih komunikacija.